Barbat je prvo rapsko naselje na koje ćete naići nakon što ste pristali trajektom u, na prvi pogled, ne baš gostoljubivom i kamenitom Mišnjaku. Neposredno uz more nalaze se mnogobrojne kuće za odmor. Tu se moderno miješa s tradicionalnim: mnoga domaćinstva i pored unosnog turizma nisu napustila stara imanja, gdje još uvijek rade u poljoprivredi, ribarstvu, pčelarstvu i vinogradarstvu. Većina ovih proizvoda, koja se ubrajaju u najkvalitetnija na otoku, završe najčešće na stolu mnogobrojnih gostiju. Blizina mora, mnogobrojne uvale i uvalice za kupanje, otok Dolin što se nalazi nasuprot naselja i tako štiti barbatski kanal od hladnih vjetrova i oluja zasigurno su samo neki od razloga zbog kojih mnogobrojne goste i nautičare svake godine nanovo privlači.
Barbat se proteže morskim pojasom duž Barbatskog kanala, a na svom južnijem dijelu penje se uz blage padine brda Kamenjak. Sudeći prema ostacima nekadašnjih građevina, na ovom području su postojala vrlo stara naselja. Na uzvišenju Sv. Damijan vide se ostaci stare gradine i crkvice Sv. Damijana. Prema jednoj legendi ove ruševine potječu još iz doba grčkih naseobina i vrlo je vjerojatno da se radilo o grčkoj vojnoj koliniji koju su podigli Grci Sicilijanci. Do današnjih dana među stanovništvom otoka sačuvana je priča, da je prilikom jedne bitke za ovu utvrdu potekla krv i vino sve do mora. Pretpostavlja se da bi ruševine na brdu Sv. Damijan mogle biti ostaci antičkoga grada, Ptolomejeve Kolente. U podnožju brda, kod zaselka Perčinić, za vrijeme oseke u moru se primjećuju ostaci zidina, za koje se pretpostavlja da su tragovi grada što su ga osnovali bjegunci sklanjajući se na Rab u bijegu pred Atilom. Na mjestu gdje se nalazi današnja crkva Sv. Stjepana spominje se benediktinski samostan Sv. Stjepana u Postrani 1372. god. Od nekadašnjeg samostana danas nije ostalo ništa. Odmah do crkve leži zanimljiv kameni sarkofag krovastog oblika. U crkvi se nalazi na drvu slikano raspelo, najvjerojatnije rad majstora stare talijanske škole.
